Program i Rešenja

Naša vizija za bolji Kragujevac, predstavljena kroz konkretne predloge i rešenja naših stručnih timova. Svaki predlog je korak ka transparentnijoj, efikasnijoj i modernijoj gradskoj upravi.

Tim za javni red, saobraćaj i bezbednost

Razvoj održivog javnog prevoza i alternativnih vidova kretanja

Razvoj održivih oblika prevoza jedan je od glavnih stubova programa, sa ciljem da se smanji oslanjanje na individualna vozila i unapredi efikasnost celokupnog saobraćajnog sistema. Mere u ovoj celini obuhvataju modernizaciju gradskog prevoza, bolje povezivanje prigradskih naselja, kao i podsticanje korišćenja ekoloških alternativnih vidova prevoza poput biciklizma i pešačenja.


  • Modernizacija sistema javnog prevoza: U cilju povećanja kvaliteta i privlačnosti gradskog prevoza, planirana je nabavka novih autobusa sa ekološki prihvatljivijim pogonom (niskih emisija) i optimizacija postojećih autobusких linija i redova vožnje na osnovu analiza potreba putnika. Uvešće se i elektronski sistem naplate karata kako bi se ubrzao ulazak putnika i dobili precizniji podaci o korišćenju linija. Poseban akcenat biće na boljem pokrivanju prigradskih naselja – prilagođavanje trasa i uvođenje minibus linija ka rubnim područjima, kako bi stanovnici prigradskih zona imali pouzdan prevoz do grada. Moderniji, efikasniji i “zeleniji” javni prevoz rasteretiće ulice od automobila i smanjiti zagađenje vazduha.


  • Proširenje biciklističke infrastrukture: Radi podsticanja bicikla kao prevoznog sredstva, radiće se na izgradnji novih i povezivanju postojećih biciklističkih staza kroz grad i prigradska naselja. Gde god je moguće, na kolovozima će se obeležiti biciklističke trake, uz adekvatnu signalizaciju koja upozorava vozače na prisustvo biciklista. Povećaće se i broj parking mesta za bicikle (postavljanje sigurnih stalaka/parkinga za bicikle na prometnim lokacijama u centru i kod institucija). Razvoj biciklističke mreže učiniće vožnju bicikla bezbednijom i atraktivnijom za građane svih uzrasta.


  • Unapređenje uslova za pešačenje: Pešačka mobilnost biće promovisana kroz širenje postojećih pešačkih zona i bolje uređenje trotoara. Proširiće se pešačka zona u centru grada i urediti prilazne ulice (popločavanje, urbana oprema) kako bi pešačke površine bile prijatnije i pristupačnije. Takođe, planirana je temeljna rekonstrukcija trotoara u delovima grada gde su oštećeni ili uski, uz uklanjanje arhitektonskih barijera radi lakšeg kretanja osoba sa invaliditetom. U prigradskim naseljima izgradiće se nedostajući trotoari duž prometnih saobraćajnica (posebno u blizini škola, ambulanti, stajališta) kako bi i pešaci van centra imali bezbedne trase za kretanje.


  • Promocija alternativnih vidova prevoza: Pokrenuće se kampanje i programi koji podstiču građane da što više koriste alternativne vidove prevoza – javni prevoz, bicikl, trotinete ili pešačenje – posebno za dnevne migracije na kraćim relacijama. U saradnji sa obrazovnim ustanovama i preduzećima, radiće se na popularizaciji „Dana bez automobila“, zajedničkog korišćenja vozila (car-pooling), kao i edukaciji o zdravstvenim i ekološkim prednostima aktivnih oblika kretanja. Ove aktivnosti doprineće promeni navika i smanjenju broja automobila u centru.

Tim za komunalne delatnosti, infrastrukturu i energetiku

Jednakost u snabdevanju gasom i pravedne cene energenata

Rešićemo dugogodišnje pitanje neujednačenog snabdevanja gasom, kako građani ne bi bili podeljeni na povlašćene i oštećene. Trenutno jedni domaćinstva plaćaju daleko više zbog zastarelih sistema grejanja i netransparentnih troškova, dok drugi uživaju niže cene – takva nejednakost je neprihvatljiva. Nova snaga će sprovesti reviziju poslovanja gradskog energetskog preduzeća i obustaviti svaku praksu koja građane stavlja u neravnopravan položaj. Јasno je da је cena grejanja u proteklih godinu dana skočila čak 50% zbog lošeg rukovođenja i višestrukih poskupljenja gasa. Zahtevaćemo punu transparentnost u formiranju cena grejanja – gradska toplana (“Energetika”) moraće da jasno obrazloži svaki dinar, jer sadašnja objašnjenja poskupljenja ne sadrže propisane parametre i uskraćuju građanima istinu. Omogućićemo i da sva domaćinstva imaju pristup gasnoj mreži po istoj tarifi; investiraćemo u proširenje gasovodne mreže ka delovima grada koji su sada isključeni, kako bi svi mogli preći na jeftiniji energent. Takođe, ukinućemo nepravedne fiksne namete na račune za grejanje – građani treba da plaćaju samo ono što realno potroše, ništa više. Obezbedićemo i da nijedna državna institucija ili privilegovana grupa ne bude grejana van propisa i na teret ostalih potrošača (istražićemo navode da je pojedinim upravama omogućeno grejanje mimo pravila). Kroz ove mere, svaki građanin će dobijati jednak tretman i pravičnu cenu za grejanje i gas, što je osnovno komunalno pravo.

Modernizacija vodovoda i kraj naplate „rastura vode

Stvorićemo efikasan i pošten sistem vodosnabdevanja u kome građani plaćaju samo stvarno potrošenu vodu. Sadašnje stanje je neodrživo – ogromne količine vode se gube zbog dotrajale mreže, ali se ti gubici prelijevaju na račune građana. U nekim gradovima i do polovina proizvedene vode nestane pre nego što stigne do korisnika, što je ogromno rasipanje koje plaćamo kroz skuplju uslugu. Nova snaga će zato uložiti značajna sredstva u rekonstrukciju vodovodne mreže: menjaćemo stare cevi i opremu postepeno u svim kritičnim delovima grada. Poseban akcenat stavićemo na smanjenje gubitaka vode – unapredićemo rad Vodovoda zapošljavanjem dodatnih stručnjaka i uvođenjem modernih tehnologija detekcije curenja. Cilj je da ovo preduzeće prestane da bude “gubitaš” koji troši ogromne subvencije, već da posluje održivo, a ušteđeni novac od dosadašnjeg pokrivanja gubitaka usmerićemo u nove investicije za građane. Izričito zabranjujemo praksu da se „rastur vode“ i curenja u mreži naplaćuju građanima – za to građani nisu krivi niti smeju snositi teret. Umesto toga, troškove gubitaka snosiće samo Vodovod koji ćemo naterati da efikasnije upravlja mrežom. Na ovaj način, računi za vodu biće pravični, a kvalitet usluge bolji. Voda je strateški resurs i nećemo dozvoliti da curi u zemlju na trošak naroda.

Energetska efikasnost i niži komunalni računi

Pokrenućemo sveobuhvatan program energetske efikasnosti kako bismo trajno smanjili troškove grejanja i električne energije za domaćinstva. Planiramo uvođenje gradskih subvencija za izolaciju kuća i zgrada, zamenu zastarele stolarije i ugradnju energetski efikasnih sistema grejanja. Uz bolje izolovane objekte, potrošnja toplotne energije može se drastično smanjiti, što znači i manji računi za građane tokom zime. Takođe, podsticaćemo instalaciju solarnih panela na krovovima – i na javnim zgradama i kod privatnih domaćinstava – kako bismo iskoristili obnovljive izvore i obezbedili jeftiniju struju. Grad će prednjačiti u tome: uložićemo u postavljanje solarnih panela i kolektora na školama, vrtićima, domovima zdravlja i ostalim javnim objektima, pa će ostvarene uštede u računima za struju moći da se preusmere na druge potrebe (poput nabavke opreme ili poboljšanja usluga). Kroz programe energetske efikasnosti apliciraćemo i za sredstva državnih fondova i međunarodnih projekata, kako bismo maksimalno iskoristili dostupne finansije za ove namene. Naš cilj je dvostruk: građani će finansijski osetiti olakšanje, a istovremeno ćemo smanjiti zagađenje – jer manja potrošnja energenata znači i čistiji vazduh i okolinu. Nova snaga će, dakle, pomoći građanima da investiraju danas da bi štedeli sutra, uz podršku grada u tehničkom i finansijskom smislu.

Tim za kulturu, sport i informisanje

Muzej industrijalizacije i automobilske industrije

Kragujevac je istorijski centar jugoslovenske industrije automobila (Zastava), pa bi Muzej industrijalizacije ovekovečio ta nasleđa i privukao turiste. U Srbiji postoji 148 muzeja, sa ukupno 2,33 miliona poseta u 2023. godini; od toga samo pet su ekonomsko-tehnički muzeji. Takav muzej bi popunio prazninu u ponudi. U inostranstvu Audi Forum Ingolstadt privlači ~400.000 posetilaca godišnje kroz izložbe i događaje u svom muzeju automobila. Obezbeđivanje muzejskog sadržaja kombinovalo bi tehnologiju, edukaciju i interaktivne eksponate.


  • Primeri dobre prakse: Auto-muzeji u Evropi (Muzej automobila Torino, Volkswagen selo u Wolfsburgu). Industrijska baština se uspešno očuvava u Muzeju Nikole Tesle ili Muzeju železnice u Srbiji.


  • Statistika i opravdanost: RZS je zabeležio 2,33 miliona poseta u 148 muzeja (2023), pri čemu samo 5 tehničko-ekonomskih muzeja. Kragujevac kao „grad automobila” poseduje bogatu istoriju koja privlači studente tehnike, turiste i ljubitelje tehnologije. Otvoreni muzej u napuštenoj hali bi privukao i 10–50 hiljada posetilaca godišnje (po uzoru na slične institucije).

Umetnički i edukativni park sa skulpturama i muzikom

Ovaj park bi spojio umetnost, prirodu i obrazovanje na otvorenom. Umetnici bi napravili skulpture i audio-instalacije, a deca bi se kroz njih upoznavala sa umetnošću i muzikom. Primena dobrih praksi: Park Skulptura Muzeja Jugoslavije u Beogradu ima 20 dela poznatih kipara (Augustinčić, Kršinić…) i besplatan je za posetioce. Slični otvoreni muzeji (između zgrada ili u parkovima) postoje širom Evrope. Dizajn treba da bude inkluzivan: po uzoru na preporuke za igrališta, u park se mogu ugraditi i muzički instrumenti na otvorenom (kafijole, tokla, vetrograjski zvučnici) kako bi deca svih uzrasta i sposobnosti mogla da učestvuju. U toku godine park bi imao i male festivalske događaje – koncerte, likovne radionice i predavanja na otvorenom.


  • Primeri: Muzej Jugoslavije (Beograd) – Skulpture Antuna Augustinčića, Sretena Stojanovića itd. postavljene u prirodi. Evropski parki poput Kunst im Park u Minhenu ili Art on the Beach festivali koji kombinuju skulpturu i muzičke programe, kao i obrazovni parkovi (npr. Muzej na otvorenom Louisiana, Danska).


  • Statistika: Takvi parki mogu značajno podići posetu kulturnim sadržajima – primer Muzeja Jugoslavije beleži hiljade posetilaca zahvaljujući skulpturama. Dodavanje muzičkih elemenata pojačava atraktivnost za porodice. Parkovi sa umetnošću u gradovima često postaju turističke atrakcije.


  • Proces implementacije: Izraditi urbanistički plan – odrediti lokaciju ili obnoviti deo Velikog parka. Organizovati konkurs za umetnike (skulpture, interaktivni eksponati) i pejzažne arhitekte. Nabaviti i instalirati muzičke instrumente na otvorenom po smernicama inkluzivnog dizajna. Kreirati edukativne table ili QR-kodove za istorijat skulptura i muzike. Povremeno obnavljati sadržaj kroz bienalni festival (pozvati domaće i inostrane umetnike).

Kulturni centar (Dvorana Šumadija / Dom Vojske)

Predloženim kulturnim centrom rekonstruisala bi se postojeća javna zgrada i pretvorila u multifunkcionalni centar. Slični projekti su dokazali uspeh: Grad Pirot je renovirao svoj Dom Vojske i u njega uložio ~526 miliona dinara (oko 4,5 mil.€) država i grad zajedno. 


U novoimenovanom Kulturnom centru Pirota (5.000 m²) danas se nalaze biblioteka, velika sala za 600 ljudi, startup-centar, galerije i udruženja – primer kulturne decentralizacije. Slično, i Kragujevac može iskoristiti neku od objekata: uređen prostor bi bio duplo koristan (festivalima, koncertima, izložbama, predavanjima).


  • Primeri: Dom Vojske u Pirotu – rekonstrukcija završena 2025. za 516 miliona din, što je jedna od najvećih investiranja u kulturi u Srbiji. Projekti u Beogradu (otvoreni prostori Doma omladine, Studentski kulturni centar) pokazuju značaj takvih objekata. U regionu imamo primere povratka kulturnih aktivnosti u stare barake ili kasarne (npr. transformacija kasarne u centar umetnosti u Hrvatskoj).

  • Statistika: Pirot je uložio preko pola milijarde dinara, dok je Kragujevac istorijski jača gradska sredina i mogla bi imati sličan budžet uz državnu podršku. Kulturni centri u manjim gradovima često udvostruče posetu kulturnim dešavanjima (primer: knjiga u Biblioteci južno od Beograda pre renoviranja bila je tri puta manje pozajmljivana). Opremljenim salama i programima očekuje se rast kulture i obrazovanja građana.


Murali i obnova fasada kao kulturni identitet

Ulična umetnost i preuređenje fasada jačaju lokalni identitet i oplemenjuju grad. Festival “Rekonstrukcija” u Beogradu 2019. je ostavio 22 nova murala u gradu (7 u centralnim kvartovima i 1 duga zidna slika od 50 m² u školi). Murali privlače turiste i podstiču zajednicu da participira u umetnosti. Osim estetike, oni mogu služiti i za osvetljavanje istorijskih i društvenih tema (primer: mural posvećen Tesli ili pitanjima tolerancije). Takođe, obnavljanje starih fasada (kroz moleraj i uklanjanje grafita) u kombinaciji sa muralima može značajno podići kvalitet urbanog prostora.


  • Primeri: Ulični mural festivali širom Srbije (Beograd, Novi Sad, Niš) i regiona (Sarajevo, Zagreb) služe kao model. Beogradski mural-festival „Rekonstrukcija” organizovao i očistio zidove – nakon toga je nastalo 22 umetnička dela po gradu. Javne organizacije u Evropi (kao EXIT Fest) finansiraju umetničke zidove na javnim površinama.


  • Statistika: Takvi festivali zapošljavaju desetine umetnika i dovode stotine posetilaca. Studije pokazuju da art-murali mogu podići lokalni turizam i prikupiti medijsku pažnju, kao što se dogodilo sa muralom Astronauta u Zrenjaninu ili Galerijom boja u Novom Sadu. Evropski gradovi (Lisabon, Štutgart) doživeli su kulturni boost organizacijom mural programa.

Sistem podrške lokalnim sportskim klubovima i deci kroz jasno definisane kriterijume

Lokalni sportski klubovi često zavise od ad-hoc finansiranja. Potreban je transparentan sistem bodovanja zahteva: sportskim društvima i klubovima dodeljivati sredstva prema objektivnim merilima (npr. broj članova mlađeg uzrasta, plasmani takmičarskih kategorija, rad s decom). Stručnjaci ističu da kriterijumi za ulaganje moraju uključiti masovnost, rezultate i vaspitanje omladine. Trenutno se raspodela vrši neujednačeno: u Vojvodini je zabeleženo da jedinice lokalne samouprave izdvajaju svega 0,77–7,71% budžeta za sport (prosečno 2,53%), što je više rezultat političke volje nego strategije. Jasna pravila obezbedila bi ravnomerniju podršku i motivisala klubove da uključuju što više dece (primer: obavezni budžetski koeficijenti po mladom licenciranom sportisti).


  • Primeri: U Nemačkoj i Danskoj lokalne vlasti dodeljuju sredstva prema formuli (broj dece, kapacitet sale, medalje), uz nadzor savezima. U Srbiji postoji inicijativa: SKGO preporučuje bodovanje po vrsta sporta, uzrastu i rezultatima. Institucionalni primer: Vojvodina je osnovala regionalni fond za školski sport, a pojedine opštine nagrađuju uspešne sportiste besplatnim korišćenjem hala i opreme.


  • Statistika: Prema istraživanju SKGO, 61% anketiranih smatra da država mora jednako ulagati u vrhunski i rekreativni sport. Raniji podaci govore da Srbija izdvaja oko 5 € po stanovniku za sport (u skladu s evropskim prosekom)skgo.org. Međutim, neujednačenost i dalje postoji – samo 28 od 45 gradova ima lokalne sportske saveze, a trećina klubova nema osnovne uslove (vlastiti mejl, sajt).


  • Proces implementacije: Skupiti sve klubove i sportske saveze (fudbal, košarka, rukomet, odbojka, i dr.) i utvrditi kriterijume: npr. 50% bodova za broj aktivnih članova/licenciranih dece, 30% za sportska postignuća na republičkom nivou, 20% za društveni doprinos (organizovanje školskog sporta, inkluzija romske dece itd.). Svake godine objavljivati Javni poziv za dodelu sredstava (gradskim i školskim stadionima). Komisija (članovi Sportskog saveza Srbije, izabrani gradonačelnik i gradsko veće) ocenjuje prijave. Registar apliciranja vodi Sekretarijat za omladinu i sport. Tokom implementacije osigurati kontrolu kroz transparentno objavljivanje izveštaja o potrošnji na sajtu Grada.

Stadion za američki fudbal (klub Wild Boars)

Kragujevački klub “Wild Boars” je deseterostruki šampion Srbije u američkom fudbalu. Danas koristi fudbalski stadion Čika Dača, što nije idealno zbog različitih dimenzija i pravila. Predlog je izgradnja specijalizovanog stadiona za američki fudbal, koji bi zadovoljio evropske standarde (veličina terena cca 100×50 m + zaštićene zone, tribine za 1–2 hiljade gledalaca, reflektori). Takav projekat promovisao bi neobičan sport i pružio klubovima uslov za dalji razvoj (sportska škola američkog fudbala za decu, trening centar).


  • Primeri: Iako su ovakvi stadioni retki u Srbiji, možemo se ugledati na Sombor (novo igralište za hokej na travi) ili Niš (stadion za ragbi). Pokretačka energija dobro pokazuje da mali sportovi mogu opravdati vlastite objekte.


  • Statistika: Wild Boars su 10 puta prvaci Prve lige Srbije i igrali finale međunarodnog takmičenja CEFL/C.E.F.A.L. (EFaf kupa). Klub okuplja desetine igrača iz Šumadije i privlači preko 500 gledalaca na utakmicama. Lokalna škola sportskih talenata može upisivati i oko 20 novih mladih igrača godišnje. Stadion bi održavao i omladinski program i regionalne turnire.

Uspostavljanje medijskog pluralizma i javnog dijaloga

U Srbiji je pluralizam medija i dalje visoko ugrožen raznim uticajima. Stručni izveštaji upozoravaju da su tržišni pluralitet i nezavisnost pod visokim rizikom zbog nedostataka u vlasničkoj transparentnosti i pritiscima politike. Na lokalnom nivou posebno nedostaju slobodni mediji – istraživanja pokazuju da mediji često jednostrano izveštavaju u korist lokalnih vlasti, dok „mediji zajednice” (građanski radio, lokalne novine) praktično nisu zakonski definirani. Takođe, Srbija je rangirana kao četvrta zemlja u Evropi po broju napada na novinare, što dodatno sputava otvoreni dijalog. Zato je neophodno stimulisati medijsko pluralno okruženje i stvoriti kanale za građanski dijalog (javne tribine, medijske debate, digitalne forume).


  • Primeri dobre prakse: Program „Medijska partnerstva – pluralizam” EU (Kreativna Evropa) upravo finansira projekte za lokalne medije i istraživačko novinarstvo. Takođe, aktivni medijski portali i radio stanice na lokalnom nivou mogu biti osnova: u Nišu je pokrenut gradski portal sa nezavisnim informacijama, a Novi Pazar ima primer slobodnog radija Gračanica. Inicijative kao što su „Alternativni mediji” i „Novinari bez granica” nude treninge i podršku novinarima. U mnogim zemljama, lokalne vlasti objavljuju izveštaje i organizuju tribine (kao što čine Transparency Srbija i CRTA), što povećava transparentnost i poverenje građana.


  • Statistika: Po oceni Media Pluralism Monitor-a (2025), pluralizam i politička nezavisnost medija imaju visok rizik u Srbiji. Posebno zabrinjava podatak da 61% građana smatra da država treba jednakom merom ulagati u vrhunski i rekreativni sport – što pokazuje koliko narod očekuje fer podršku, a slično vrijedi za medije (da svi glasovi budu podržani). Neophodno je povećati učešće nezavisnih medija u javnoj sferi kako bi se prevazišle tendencije finansiranja medija bliskih vlastima.

Digitalna platforma eKragujevac za transparentnost i građansko učešće

Uvođenje digitalnih servisa omogućava veću transparentnost gradske uprave i direktno učestvovanje građana u odlukama. Primer sa nacionalnog nivoa je portal eUprava (vlada Srbije), koji je do 2016. godine registrirao već dva miliona elektronskih zahteva građana. Takva usluga građanima omogućava brže podnošenje prijava i uvida u informacije. Slično tome, lokalni portal eKragujevac bi objavljivao budžet grada, izvršenje ugovora i javne nabavke, kao i obaveštenja o javnim konkursima. Važan segment je i mehanizam participativnog budžetiranja: građani su, na primer, online dostavljali predloge kako da se potroši deo gradskog budžeta u Leskovcu. Takav model podiže poverenje jer građani daju konkretne ideje i vide rezultate.


  • Primeri: Portal eUprava pokazuje da online usluge povećavaju efikasnost uprave – analiza 2014–2016. pokazala je značajan rast korišćenja, sa 2 miliona zahteva do marta 2016. Učešće građana u budžetu primenjuje se u Leskovcu (online anketa na sajtu grada), kao i u Novom Sadu i Pančevu. Na nivou EU, projekti poput Open Government Partnership promovišu otvorene platforme u mnogim opštinama.

Tim za zaštitu životne sredine (Ekološki tim)

Uređenje urbanističkog razvoja grada i zaustavljanje prakse investitorskog urbanizma

Kragujevac poslednjih godina trpi posledice ubrzane i često neusklađene izgradnje koja nije praćena razvojem infrastrukture. Prenamena porodičnih zona u višespratnice, nestajanje zelenih površina, nedostatak parkinga i nepostojanje trotoara doveli su do sve lošijeg kvaliteta života u mnogim delovima grada.


Ključne mere

1. Bolja promocija javnih uvida i uključivanje građana

  • Javni uvidi već postoje, ali su slabo promovisani — neophodna je bolja komunikacija: plakati, društvene mreže, lokalni mediji, obaveštenja po mesnim zajednicama.

  • Obaveza da se građanima jasno i jednostavno predstavi šta se menja, kako to utiče na naselje i kakve posledice ima po infrastrukturu.

2. Uvođenje kriterijuma broja stanovnika u planiranju

  • Definisanje maksimalnog broja stanova i stanovnika po blokovima i kvartovima, u skladu sa kapacitetom postojeće infrastrukture.

  • Sprecavanje prenamene prostora u višespratnu gradnju u delovima gde kanalizacija, saobraćaj ili škole ne mogu da izdrže dodatno opterećenje.

3. Obaveza širenja infrastrukture pre prenamene prostora

  • Nijedna prenamena (npr. porodične kuće u višespratnica) ne sme biti dozvoljena pre nego što se obezbedi:

    • kapacitet škola,

    • kapacitet vrtića,

    • dovoljan broj parking mesta,

    • adekvatan vodovod i kanalizacija,

    • trotoari i pristupne saobraćajnice.

  • Ovo postaje zakonska obaveza grada — ne samo preporuka.

4. Usklađivanje svih urbanističkih planova sa infrastrukturom

  • Revizija postojećih planova kako bi se međusobno uskladili (GUP, PDR, PUP).

  • Planovi moraju biti povezani sa realnim kapacitetima infrastrukture: vodovod, kanalizacija, školski kapaciteti, zdravstvo, javni prevoz.

5. Povećanje obaveznog procenta zelenih površina

  • Povećanje minimalnog učešća zelenih površina u stambenim blokovima (dvorišta, zelene zone, drvoredi).

  • Obaveza investitora da u okviru svake nove gradnje obezbede određeni procenat javnog ili polujavnog zelenila.

  • Zamena posečenog stabla sadnja najmanje dva nova na parceli ili u neposrednoj blizini.

6. Obavezno obezbeđivanje prostora za trotoare, parkinge i zelenilo

  • Ni jedan novi objekat ne može biti izgrađen bez:

    • trotoara minimalne širine,

    • propisanog broja parking mesta,

    • adekvatnog zelenog pojasa i sadnje drveća.

Zaštita površinskih voda: Lepenica, Šumaričko jezero, Jezero Bubanj i ostali vodotokovi

Površinske vode Kragujevca — pre svega reka Lepenica, Šumaričko jezero i Jezero Bubanj — kao i drugi vodotokovi poput Sušičke reke, Bresničke reke, Ždraljice i Petrovog potoka, dugo su izloženi zagađenju koje potiče pre svega od nepročišćenih otpadnih voda, nelegalnih priključaka na kanalizaciju, dotrajalih cevi, kao i odlaganja otpada u priobalje. Zbog toga dolazi do narušavanja kvaliteta vode, povremenih neprijatnih mirisa, cvetanja algi i smanjenja ekološke i rekreativne funkcije ovih vodnih tela.

Ključne mere

Rekonstrukcija i izgradnja kanalizacione infrastrukture

  • Potpuna rekonstrukcija dotrajalih delova kanalizacione mreže koji utiču na reku Lepenicu i ostale gradske vodotokove.

  • Uklanjanje nelegalnih priključaka na kanalizaciju i sprečavanje direktnog ispuštanja otpadnih voda u reke i potoke.

  • Uvođenje obavezne kontrole i nadzora nad priključenjem novih objekata.

  • Izgradnja i modernizacija postrojenja za predtretman otpadnih voda kod manjih privrednih objekata, kao što su autoperionice, radionice i ugostiteljski objekti.

Zaštita i revitalizacija reka i jezera

  • Redovno čišćenje korita i uklanjanje otpada iz reka i potoka, uključujući Lepenicu, Sušičku reku, Bresničku reku i Ždraljicu.

  • Uklanjanje nanosa i mulja iz kritičnih delova Šumaričkog jezera i Jezera Bubanj.

  • Revitalizacija priobalja kroz uređenje staza, zelenih površina i rekreativnih zona, bez narušavanja prirodnog karaktera prostora.

  • Uvođenje sistema kontinuiranog monitoringa kvaliteta vode za sve vode u urbanom području, uz objavu rezultata javnosti.

Kontrola zagađenja i inspekcijski nadzor

  • Ojačavanje komunalne i ekološke inspekcije radi sprečavanja nelegalnih ispusta i neadekvatnog odlaganja otpada.

  • Redovne kontrole privrednih objekata koji imaju obavezu tretmana ili predtretmana voda.

Obrazovanje i uključivanje zajednice

  • Kampanje o važnosti čuvanja reka i jezera i prijavljivanju nelegalnih ispusta.

  • Akcije čišćenja i uređenja u saradnji sa školama, nevladinim organizacijama, sportskim klubovima i građanskim grupama.

Smanjenje zagađenja vazduha i modernizacija grejanja u domaćinstvima

Zagađenje vazduha jedan je od najvećih ekoloških i zdravstvenih izazova u Kragujevcu. Najveći izvori zagađenja su individualna ložišta koja koriste ugalj, drva lošeg kvaliteta i druga neadekvatna goriva, naročito u naseljima bez pristupa gasu ili daljinskom grejanju. Saobraćaj i industrija dodatno doprinose lošem kvalitetu vazduha, posebno tokom zimskih meseci. Prekomerne koncentracije PM čestica, SO₂, NOx i direktno ugrožavaju zdravlje stanovništva i povećavaju rizik od respiratornih i kardiovaskularnih oboljenja.

Za značajno poboljšanje kvaliteta vazduha potreban je sistem mera koji kombinuje modernizaciju grejanja, energetsku efikasnost, transparentno praćenje emisija i odgovorno upravljanje svim izvorima zagađenja.

Ključne mere

Digitalni katastar individualnih ložišta

  • Izrada digitalnog katastra svih individualnih ložišta u gradu i prigradskim naseljima.

  • Evidentiranje ključnih podataka: vrsta goriva, starost peći i kotlova, energetska efikasnost, status objekta, ekonomski status domaćinstva i dostupnost infrastrukture (gas, daljinsko grejanje).

  • Korišćenje katastra kao alata za planiranje subvencija, usmeravanje pomoći energetski siromašnim domaćinstvima i određivanje prioriteta za zamenu peći.

Podrška domaćinstvima za prelazak na čistije izvore energije

  • Subvencije za nabavku toplotnih pumpi, peći na pelet, efikasnih kotlova i drugih modernih tehnologija grejanja.

  • Poseban program podrške za energetski ugrožena domaćinstva i nabavku energetski efikasnih goriva sa minimalnim stetnim uticajem.

  • Proširenje gasne mreže i daljinskog grejanja u delovima grada gde je to izvodljivo.

Energetska efikasnost zgrada

  • Subvencije za termoizolaciju fasada, zamenu stolarije, solarne panele i solarne kolektore.

  • Energetski pregled objekata koji konkurišu za subvencije, kako bi se mere usmerile tamo gde daju najveći efekat.

Monitoring kvaliteta vazduha i transparentno informisanje građana

  • Postavljanje mreže mikromernih stanica u svim naseljima i oko škola, vrtića, domova zdravlja i saobraćajnih čvorišta.

  • Objavljivanje podataka u realnom vremenu na zvaničnom gradskom portalu i aplikacijama.

  • Godišnji izveštaji o kvalitetu vazduha, izvorima zagađenja i efektima sprovedenih mera.

Saobraćaj kao izvor zagađenja

  • Elektrifikacija javnog prevoza i podsticaji za ekološka vozila.

  • Razvoj biciklističke infrastrukture i šetališta.

  • Bolje upravljanje parkiranjem i smanjenje saobraćajnih gužvi.

Industijski izvori zagađenja i lokalni registar

  • Uspostavljanje lokalnog registra izvora zagađivanja (objekata koji su obavezni da izveštavaju o emisijama) u skladu sa Zakonom o zaštiti vazduha.

  • Obaveza industrijskih postrojenja da redovno dostavljaju izveštaje o emisijama i merama kontrole zagađenja.

  • Javna dostupnost svih podataka iz registra — transparentnost kao osnov za odgovornost.

  • Forenzički monitoring dimnih gasova i pooštrene kontrole za postrojenja sa istorijom prekoračenja.

Rešavanje problema otpada i sanacija nesanitarne deponije u Jovanovcu

Kragujevac se već decenijama suočava sa ozbiljnim izazovima u oblasti upravljanja otpadom. Najveći problemi su nesanitarna deponija u Jovanovcu, veliki broj divljih deponija u gotovo svim mesnim zajednicama, nedovoljna opremljenost javnih komunalnih preduzeća i nizak nivo odvajanja otpada na nivou domaćinstava. Ovakvo stanje direktno utiče na zdravlje građana, kvalitet vazduha, stanje podzemnih i površinskih voda, ali i na ukupni izgled i funkcionalnost grada.

Deponija Jovanovac predstavlja jedno od najozbiljnijih ekoloških žarišta u Šumadiji: bez adekvatnih zaštitnih slojeva, bez sistema za odvod i prečišćavanje procednih voda, bez kontrolisanog sakupljanja deponijskog gasa, a često i bez minimalne sanitarne kontrole. Dugogodišnje odlaganje otpada bez sanitarnih standarda povećava rizik od zagađenja podzemnih voda, emisije štetnih gasova i pojave požara.

Problem otpada u Kragujevcu ne može se rešiti parcijalno  potreban je celovit, moderan, stručan i dugoročno održiv sistem koji obuhvata sanaciju postojećih žarišta, modernizaciju komunalne infrastrukture i snažno uključivanje građana.

Ključne mere

Sanacija deponije Jovanovac

  • Izrada Plana zatvaranja, sanacije i rekultivacije nesanitarne deponije u Jovanovcu u skladu sa EU standardima.

  • Uspostavljanje sistema za prikupljanje i prečišćavanje procednih voda i kontrolu deponijskog gasa.

  • Postepeno zatvaranje tela deponije, stabilizacija terena i ozelenjavanje nakon sanacije.

  • Transparentno izveštavanje o svim fazama sanacije i uključenje stručne javnosti u nadzor.

Regionalno rešenje za dugoročno odlaganje otpada

  • Izgradnja Regionalne sanitarne deponije u Vitlištu kao trajnog, bezbednog i tehnički adekvatnog rešenja za odlaganje otpada.

  • Razvoj regionalnog modela upravljanja otpadom u saradnji sa okolnim opštinama.

Divlje deponije i čistoća grada

  • Izrada javno dostupne mape svih divljih deponija i definisanje rokova za njihovo uklanjanje.

  • Uvođenje obavezne, kontinuirane kontrole komunalnog reda i strožeg kažnjavanja za odlaganje otpada na nedozvoljenim mestima.

  • Postavljanje dodatnih kontejnera i formiranje reciklažnih ostrva u svim većim mesnim zajednicama.

  • Uključivanje građana u odabir lokacija za sabirna mesta u prigradskim naseljima, kako bi se obezbedila funkcionalnost i veća prihvaćenost sistema.

  • Redovne akcije čišćenja u saradnji sa školama, udruženjima, sportskim klubovima i lokalnim zajednicama.

Odvajanje otpada i modernizacija komunalnog sistema

  • Uvođenje sistema primarne selekcije otpada u domaćinstvima: papir, plastika, metal, staklo, biootpad.

  • Nabavka novih vozila, posuda i opreme za JKP radi efikasnijeg prikupljanja otpada.

  • Podrška razvoju reciklažnog centra i lokalnih pogona za preradu otpada.

  • Uvođenje sistema elektronske evidencije otpada za privredne subjekte.

Obrazovanje građana i podizanje svesti

  • Kontinuirane kampanje o značaju selekcije otpada i štetnosti spaljivanja otpada u domaćinstvima.

  • Bolja promocija komunalnih usluga: prikupljanje kabastog otpada, poljoprivrednog otpada i elektronskog otpada, uz jasna uputstva i termine za građane.

  • Podsticanje volonterskih akcija i programa mesečnih akcija čišćenja, uz sistem simboličnih subvencija i nagrada za mesne zajednice koje su najaktivnije.

Zaštita i održivo upravljanje akumulacijom Gruža

Akumulacija Gruža je strateški resurs za vodosnabdevanje Kragujevca i okoline, i predstavlja „srce vodovodnog sistema“ grada. Uprkos njenom ključnom značaju, ovaj sistem je dugoročno ugrožen zbog niza problema koji se godinama zanemaruju. Najkritičniji izazovi uključuju izgradnju nelegalnih objekata u prvoj zoni sanitarne zaštite, ispuštanje otpadnih voda, nekontrolisanu i nedozvoljenu poljoprivrednu proizvodnju u zoni najstrože zaštite, kao i prisutan ribokrivolov. Dodatno, nepovoljni hidrološki uslovi — dugotrajne suše, smanjen dotok vode i dug period niskog vodostaja — direktno ugrožavaju stabilno i bezbedno vodosnabdevanje stanovništva.

Zaštita akumulacije Gruža mora biti prioritet lokalne politike, jer je reč o najvažnijem resursu za budućnost grada.

Ključne mere:

  • Izrada Prostornog plana posebne namene sliva akumulacije Gruža, uz učešće svih relevantnih stručnih institucija, JKP „Vodovod i kanalizacija“ i lokalnih samouprava u slivu.

  • Unapređenje i proširenje sistema stalnog monitoringa kvaliteta vode, sa obaveznim javnim objavljivanjem rezultata u realnom vremenu.

  • Uvođenje stroge kontrole i potpune zabrane bilo kakve gradnje u prvoj zoni sanitarne zaštite, uz hitno uklanjanje svih objekata izgrađenih suprotno propisima.

  • Stroga kontrola objekata u drugoj i trećoj zoni sanitarne zaštite, uključujući obavezno priključenje na kanalizacionu mrežu ili, gde to nije moguće, striktan nadzor i redovan tehnički pregled septičkih jama.

  • Potpuna zabrana daljeg širenja nelegalne gradnje u svim zonama zaštite jezera, uz jasnu odgovornost nadležnih organa za nepostupanje ili propuste u kontroli.

  • Zabrana poljoprivrednih aktivnosti u prvoj zoni sanitarne zaštite i stroga kontrola svih poljoprivrednih zasada, hemijskih tretmana i radova u drugoj i trećoj zoni, kako bi se sprečilo zagađenje vode.

  • Izrada Plana upravljanja akumulacijom Gruža i uvođenje stroge kontrole korišćenja vode za navodnjavanje i druge namene u periodima suše i niskog vodostaja.

  • Uspostavljanje Saveta korisnika akumulacije Gruža, koji bi okupio sve nadležne institucije, predstavnike opština u slivu, stručnu javnost i organizacije civilnog društva radi koordinisanog upravljanja i nadzora nad sprovođenjem mera.

  • Podrška razvoju naučno-edukativnih programa, ekoturizma i inicijativa za zaštitu akumulacije, radi jačanja svesti javnosti i očuvanja vodenog ekosistema.

Tim za obrazovanje

Vrtić za svako dete

U našem gradu veliki broj dece svake godine ostane bez mesta u vrtiću. Roditelji koji nisu „imali sreće“ na konkursu primorani su da plaćaju privatne vrtiće iz sopstvenog džepa, dok drugi dobijaju subvenciju. Takav sistem stvara nepravdu i socijalnu nejednakost među porodicama. Deca iz istog grada nemaju iste šanse za predškolsko obrazovanje, iako njihovi roditelji jednako doprinose budžetu grada.

Grad mora da preuzme punu odgovornost da obezbedi mesto ili subvenciju za svako dete.
Ukoliko u državnim vrtićima nema dovoljno mesta, grad automatski pokriva trošak privatnog vrtića u istom iznosu koji bi izdvojio za dete u javnom vrtiću.
Time se obezbeđuje:

jednako pravo svakog deteta na predškolsko obrazovanje,

pravedniji sistem raspodele sredstava,

rasterećenje porodičnih budžeta.

Naša politika se zasniva na principu da nijedno dete ne sme da čeka na detinjstvo.

Tim za digitalizaciju i inovacije

Digitalizacija procesa upravljanja otpadom u cilju povećanja efikasnosti komunalnog sistema

Efikasno prikupljanje i upravljanje komunalnim otpadom predstavlja važan segment javne higijene, zaštite zdravlja i unapređenja kvaliteta života u savremenim urbanim sredinama. Usluge odvoza otpada u Kragujevcu danas se pretežno realizuju kroz unapred definisane rute i vreme obilaska, bez uvida u stvarnu popunjenost kontejnera na terenu. Ovakav model dovodi do učestalih prepunjavanja, pojave neprijatnih mirisa, privlačenja štetočina, kao i neefikasnog korišćenja ljudskih i tehničkih resursa zbog praznih ili nepotrebnih vožnji.

Nedostatak preciznih podataka o stanju na terenu otežava planiranje, optimizaciju i kontrolu komunalnih aktivnosti, povećava operativne troškove i umanjuje kvalitet usluge građanima. Istovremeno, vizuelni i higijenski problemi na javnim površinama negativno utiču na percepciju uređenosti grada i ukupni urbani ambijent.

Modernizacija sistema zasniva se na uvođenju digitalnih tehnologija koje omogućavaju prikupljanje podataka u realnom vremenu i automatsko upravljanje procesima. Predlaže se instalacija senzora za merenje nivoa napunjenosti na komunalnim kontejnerima, uz povezivanje svih uređaja sa centralnom platformom koja analizira stanje i pruža potpunu sliku komunalne infrastrukture. Na osnovu tih podataka moguće je automatsko generisanje optimalnih, varijabilnih ruta za odvoz otpada, u skladu sa trenutnom napunjenošću kontejnera, lokacijama i dostupnošću vozila, kao i uslovima u saobraćaju.

Primena ovakvog sistema omogućava racionalnije korišćenje resursa, smanjenje potrošnje goriva i broja izvršenih kilometara, kao i niže troškove održavanja. Time se direktno doprinosi smanjenju emisije CO₂ i ostvarivanju ciljeva održivog razvoja. Ujedno se unapređuje higijena i vizuelni izgled grada, jer se kontejneri prazne pre prepunjavanja, a građani i gradske službe dobijaju bolji uvid u stanje komunalne infrastrukture i kvalitet usluga.

Implementacija pametnog sistema prikupljanja otpada predstavlja korak ka modernizaciji javnih servisa i uvođenju savremenih evropskih standarda u gradsku upravu. Time se postavlja osnova za razvoj daljih digitalnih servisa u oblasti komunalne delatnosti i doprinosi izgradnji efikasnog, transparentnog i odgovornog sistema upravljanja javnim resursima.

Tim za zajednicu i solidarnost

„Aktivne stambene zajednice” – Partnerstvo grada i upravnika

Program za profesionalizaciju održavanja zgrada i uključivanje zajednica u komunalni sistem
grada

1. Cilj programa
Uspostaviti sistemsko partnerstvo između grada, profesionalnih upravnika i stambenih zajednica, kako bi
se unapredila bezbednost, uređenost i funkcionalnost svih zgrada i njihovog okruženja.
Program uvodi standarde, nagrade i odgovornosti koji profesionalizuju sektor i omogućavaju građanima
da dobiju kvalitetnije usluge.

2. Glavne komponente programa
2.1. Bodovni sistem za aktivne stambene zajednice
Uvede se gradski model bodovanja koji meri angažovanje svake zgrade.
Bodovi se dodeljuju na osnovu aktivnosti koje doprinose održavanju i unapređenju životnog okruženja.
Bodovi se dodeljuju za:
 redovno održavanje zajedničkih delova zgrade,
 ažurne evidencije i funkcionisanje zgrada,
 prijavljivanje komunalnih problema gradskoj službi,
 realizovane akcije uređenja prostora,
 preuzimanje održavanja zelene površine oko zgrade,
 učešće u gradskim programima (energetska efikasnost, mini-parkovi).
Efekat:
Zgrade se motivišu da se aktiviraju, a grad dobija tačnu sliku prioriteta.

2.2. Godišnje nagrade i benefiti za najaktivnije zgrade
Grad kroz ovaj program direktno nagrađuje komšije koji se brinu o svom okruženju.
Nagrade uključuju:
 sufinansiranje/finansiranje krečenja ulaza
 finansijsku podršku za manje investicione radove,

 prednost u konkursima za energetsku efikasnost,
 komunalne subvencije,
 sertifikat “Aktivna stambena zajednica” za najuspešnije.
Efekat:
Raste stepen uređenosti, solidarnosti i motivacije u gradskim naseljima..
2.3. Direkta saradnja upravnika i grada – „Upravnički kanal“
Uspostavlja se stalni komunikacioni kanal između profesionalnih upravnika i grada.
Elementi kanala:
 jedinstvena platforma za prijavu komunalnih problema
 kontakt centar za hitne slučajeve/ intervencije
 mesečni sastanci gradske službe sa upravnicima,
 izveštaji o prioritetima komunalnih intervencija po kvartovima.
Efekat:
Brža reakcija, uredniji kvartovi i manje improvizacija u rešavanju komunalnih problema.
2.4. Sertifikacija upravnika kroz gradske programe edukacije
Grad organizuje dodatne stručne obuke i seminare za profesionalne upravnike, kako bi se postigao viši
nivo standardizacije u radu.
Fokus obuka:
 upravljanje radovima na objektima,
 bezbednost i preventivno održavanje,
 komunikacija u zajednicama sa velikim brojem starijih,
 postupanje u hitnim slučajevima,
 osnovna ekološka i energetska znanja.
Upravnicima koji uspešno završe obuke dodeljuje se gradski sertifikat koji povećava njihov kredibilitet.
2.5. Izveštaj “Top 100 zgrada i top 10 profesionalnih upravnika”
Jednom godišnje grad objavljuje javni izveštaj koji rangira najuređenije zgrade i najefikasnije upravnike,
koristeći bodovni sistem.
Ciljevi:
 povećanje transparentnosti,
 motivacija svih učesnika,
 promocija dobrih primera

3. Dinamika realizacije programa
Prva godina:
 Uspostavljanje bodovnog sistema.
 Izrada platforme za upravnike.
 Početak sertifikacije.
 Objavljivanje prvog izveštaja nakon 12 meseci.
Druga godina:
 Uvođenje dodatnih benefita.
 Potpuna implementacija platforme
 Prošireni programi podrške upravnicima.
4. Rezultati koje program donosi gradu
 Više uređenih i bezbednih zgrada i ulaza.
 Profesionalniji nivo rada upravnika.
 Smanjeni troškovi intervencija kroz preventivno održavanje.
 Veća uključenost građana u brigu o prostoru.
 Jasan sistem odgovornosti i nagrađivanja.
Zaključak

Program „Aktivne stambene zajednice“ stvara stabilan, moderan i profesionalizovan sistem upravljanja
zgradama. On povezuje grad, upravnike i građane u jedinstven lanac odgovornosti i saradnje.
Ovim programom, grad dobija efikasniji komunalni sistem, a građani sigurnije, lepše i funkcionalnije
životno okruženje.

Predlog reorganizacije ili gašenja javnog stambenog preduzeća Kragujevac

1. Uvod
Trenutna organizacija Javnog stambenog preduzeća Kragujevac (JSP) ne odgovara potrebama 21. veka,
niti pruža nivo usluge koji građani očekuju. Sistem je postavljen tako da JSP:
 uzima 10% od svih uplata stanara(tekuće održavanje, investiciono održavanje, naknada za
upravnika)
 a za uzvrat ne pruža nikakvu realnu operativnu uslugu, osim slanja računa.
Ovako postavljen model je neefikasan, netransparentan i finansijski neopravdan. Građani plaćaju više, a
dobijaju manje.
Zbog toga predlažem sistemsku reorganizaciju JSP-a u modernu gradsku službu ili, ukoliko je takva
reorganizacija finansijski neizvodljiva, njegovo potpuno gašenje.
2. Opcija 1: Reorganizacija JSP-a u moderno gradsko preduzeće u službi građana
Ukoliko grad proceni da želi da zadrži JSP kao instituciju, onda je neophodno da on preuzme realnu
operativnu funkciju i opravda svoj rad.
Predlog reorganizacije uključuje sledeće:
2.1. Ukidanje provizije od 10% na sve uplate stanara
Početna i najvažnija promena:
 JSP prestaje da zarađuje na svakoj uplati građana
 Ukida se procentualna provizija od 10% koja se sada naplaćuje na sve stavke (tekuće,
investiciono, naknada upravniku).
Umesto toga, JSP dobija tačno definisan fiksni iznos po zgradi ili po stanu isključivo za konkretno pruženu
uslugu kao što radi svaka druga firma.
Ovim građani plaćaju manje, a JSP postaje servis.
2.2. JSP preuzima operativne poslove održavanja

Kako bi opravdao postojanje, JSP mora da postane servis sa konkretnom vrednošću. Predlaže se
formiranje sledećih sektora:
A)Sektor higijene

 Čistačice zaposlene u JSP-u
 Jasni standardi čišćenja, nadzor i izveštavanje
B) Sektor tehničkog održavanja
 Električari, vodoinstalateri, bravari, terenski majstori
 Preventivni pregledi, hitne intervencije, dežurstvo
 Jedinstven sistem prijava i evidencije
C) Sektor za investicione radove
 Stručni nadzor radova na fasadama, krovovima, podrumima
 Transparentni tenderi
 Kontrola kvaliteta i bezbednosti
 Mogućnost obročnog plaćanja (građani vraćaju, grad garantuje)
2.3. Preuzimanje održavanja podstanica od strane Energetike
Predlog je da Energetika:
 postane jedini odgovorni subjekt za sve radove u podstanici
 obavlja redovno i vanredno održavanje
 preuzme punu stručnu i zakonsku odgovornost
 organizuje zamene i modernizacije sistema
Razlozi:
 Stanari nemaju stručne kapacitete da održavaju podstanice i vrlo često se problem ne rešavaju
zbog toga što stanari koji nisu stručni ne daju saglasnost za određene radove
 Sadašnji model je komplikovan („gluvi telefoni“ između Energetike, zajednica i privatnih firmi)
 Energetika već odobrava svaki rad , logično je da ga i obavlja
 Kvalitet grejanja u gradu se drastično popravlja
Finansiranje:
 deo tekućeg fonda se usmerava Energetici
 zamene i investicije finansira grad, stanari vraćaju kroz mesečne rate
 sistem postaje profesionalan, stabilan i funkcionalan
3. Opcija 2: Gašenje JSP-a i prepuštanje poslova lokalnim firmama

Ukoliko se reorganizacija proceni kao finansijski ili organizaciono preveliki zahvat za grad, predlaže se
racionalno rešenje odnosno gašenje JSP-a i razvoj tržišta lokalnih preduzeća.
Šta to znači?

Umesto jednog neefikasnog preduzeća, grad daje podršku razvoju privatnih firmi koje se bave:
 održavanjem higijene
 tehničkim održavanjem
 upravljanjem zgradama
 izvođenjem investicionih radova
Zašto je ovo dobro?
 Uklanja se nepotrebni trošak od 10% na svaku uplatu stanara
 Povećava se konkurencija → bolja cena i bolja usluga
 Stvara se nova lokalna preduzetnička ekonomija
 Grad se rasterećuje
 Zgrade same biraju najkvalitetnije dobavljače na tržištu
 Sistem postaje transparentan i tržišno regulisan
Grad zadržava samo pravni nadzor, bez operativnog uplitanja.

4. Zaključak
Pred gradom su dve moguće i potpuno legitimne opcije:
OPCIJA 1 – Reorganizacija JSP-a
→ zadržati preduzeće, ali ga transformisati u pravi servis građana
→ ukinuti 10% provizije
→ uvesti sektor higijene, sektor majstora, sektor investicija
→ Energetika preuzima podstanice
→ sistem postaje moderan, profesionalan i funkcionalan.
OPCIJA 2 – Gašenje JSP-a
→ ako je reorganizacija preskupa
→ posao prepušta lokalnim firmama
→ građani plaćaju manje i dobijaju kvalitetniju uslugu
→ grad dobija razvoj lokalnog preduzetništva.

„Grad parkova“ – Prenamena parcela i zelene zone za zajednicu

1. Cilj programa
Stvoriti mrežu novih zelenih površina i zajedničkih prostora kroz uređenje zapuštenih gradskih parcela i
razvoj urbanih bašti. Program povezuje razvoj zelenila sa jačanjem stambenih zajednica, jer se
održavanje novih površina poverava upravo njima čime se gradi aktivno, odgovorno i povezano
okruženje.
2. Glavne komponente programa
2.1. Mini parkovi na zapuštenim parcelama
Neiskorišćene, zapuštene ili neuređene gradske parcele pretvaraju se u male parkove i zelene kutke
dostupne stanarima okolnih zgrada.
Ključne mere:
 Mapiranje svih zapuštenih gradskih parcela u okviru prve faze programa.
 Selekcija lokacija koje su prioritetne zbog gustog naselja, nedostatka zelenila ili bezbednosnih
razloga.
 Godišnja realizacija 10 novih mini parkova
 Parkovi mogu sadržati: klupe, drveće, nisko zelenilo, staze, pametnu rasvetu, male površine za
igre dece, parkovske ograde i mobilijar.
Model održavanja:
 Održavanje preuzima okolna stambena zajednica uz nadzor grada.
 Zajednicama se dodeljuju bodovi i benefiti kroz Program „Aktivne stambene zajednice“.
2.2. Urbane bašte i zeleni krovovi
Podsticanje uređenja bašti, zelenih krovova i terasa kao zajedničkih prostora komšiluka.
Ključne mere:
 Godišnji konkurs za projekte urbanih bašti i zelenih krovova.
 Grad finansira najkvalitetnije projekte do određenog iznosa po projektu.

Projekti mogu uključivati:
 krovne bašte,
 hortikulturno uređenje dvorišta,
 mini plastenike ili aromatične bašte,
 prostore za druženje stanara.
Efekat:
Zgrade razvijaju nove zajedničke prostore, povećava se kvalitet vazduha i smanjuje temperatura u gusto
izgrađenim zonama.
2.3. Redefinisanje upotrebe javnih površina
Uređenje javnih površina tako da postanu funkcionalne, korisne i bezbedne za stanare svih generacija.
Ključne mere:
 Ograničavanje prenamene zelenih površina u beton ili parking.
 Pretvaranje neuređenih delova grada u prostore za komšijska okupljanja, radionice i događaje.
 Uređenje prostora oko zgrada koji su trenutno zapušteni ili nepristupačni.
 Jasni standardi za parkovske zone i pešačke površine.
3. Dinamika realizacije
Prva godina:
 Mapiranje svih lokacija.
 Izbor prvih 10 parcela.
 Uređenje prvih mini parkova.
 Javni konkurs za urbane bašte.
Druga godina:
 Još 10 parkova.
 Realizacija pobedničkih projekata zelenih krovova.
 Uspostavljanje partnerskog modela održavanja sa zajednicama.
4. Rezultati koje program donosi gradu
 Smanjenje zapuštenih i neuređenih javnih površina.
 Veća dostupnost zelenila u svim delovima grada.
 Aktiviranje stambenih zajednica i jačanje lokalnog komšiluka.
 Smanjenje urbanih toplotnih ostrva.
 Poboljšanje bezbednosti i estetike kvartova.
 Kreiranje zajedničkih prostora koji povezuju stanovnike.

Zaključak

„Grad parkova“ je program koji brzo donosi vidljive rezultate, oplemenjuje javni prostor i jača odnos
građana prema svom okruženju. Ovim pristupom grad prelazi sa betonizacije ka uređenom i održivom
urbanom životu, u kojem svaka zajednica ima svoje mesto, svoj park i svoj prostor za okupljanje.

Obnova i zamena dotrajalih liftova u stambenim zajednicama

1. Cilj programa
Cilj je da se kroz planiranu i transparentnu zamenu liftova podigne nivo bezbednosti, komfora i
energetske efikasnosti u stambenim zajednicama, uz finansijski model koji omogućava održivu i realnu
realizaciju za stanare.
2. Obuhvat i kriterijumi
Program je namenjen zgradama koje ispunjavaju jedan ili više sledećih kriterijuma:
 Lift stariji od 25 godina za zamenu i stariji od 15 godina za obnovu
 Više od 10 ozbiljnijih kvarova godišnje (prema evidenciji servisa) za zamenu, više od 5 ozbiljnih
kvarova godišnje za obnovu
 Liftovi koji ne ispunjavaju osnovne bezbednosne standarde (manjak dvostruke zaštite,
nedostatak automatskih vrata, problematične kočnice i sl.).
 Liftovi sa izraženim problemima u radu koji ugrožavaju mobilnost starijih, osoba sa invaliditetom
i porodica sa malom decom.
 Zgrade sa ≥ 4 sprata u kojima nepostojanje funkcionalnog lifta predstavlja ozbiljan rizik i
ograničenje.
3. Predlog mera u okviru programa
3.1. Tehnička procena postojećeg stanja
 Stručni pregled svakog lifta od strane ovlašćenog servisa.
 Izrada „Izveštaja o stepenu dotrajalosti“ sa prioritetnom listom.
Kategorizacija liftova u tri zone:
 A – hitna zamena
 B – preporučena zamena u narednih 12–24 meseca
 C – lift u funkciji, ali prikladan za planiranje modernizacije
3.2. Izrada projektne dokumentacije i pribavljanje saglasnosti
 Izrada tehničkog projekta zamene lifta.
 Pribavljanje potrebnih saglasnosti vlasnika i inspekcijskih organa.
 Po potrebi, izrada rešenja za prilagođavanje kabine starijima i osobama sa smanjenom
pokretljivošću (šira vrata, ravniji ulazi, rukohvati…).

3.3. Zamena dotrajalih liftova savremenim, bezbednim i energetski efikasnim modelima
 Potpuno novi liftovi sa automatskim vratima, savremenom elektrifikacijom i smanjenom
potrošnjom energije.
 Ugradnja displeja, govorne najave i drugih opcija za lakše korišćenje starijih i slabovidih lica.
 Ugradnja sistema za bežično alarmiranje i obaveštavanje.
4. Finansijski model realizacije
4.1. Model sufinansiranja kroz JLS / fondove
 Mogućnost konkurisanja za subvencije lokalne samouprave, državnih fondova ili donacija, u
visini od 40%–60% vrednosti projekta.
4.2. Poseban „Fond za lift“ u stambenoj zajednici
 Formiranje namenskog fonda na nivou zgrade, u okviru redovnog vođenja finansija.
 Uplata mesečnog iznosa koji se definiše saglasno skupštini stanara i planu realizacije.
 Grad odmah uplaćuje ceo iznos za realizaciju plana zamene ili obnove kod hitnih zamena, a
stanari deo novca vraćaju gradu kroz fond za lift. Za zgrade koje ne mogu da finansiraju svoj deo
odmah
5. Plan realizacije

1.U prvih 12 meseci:
 Izrada liste zgrada koje ulaze u program.
 Tehnički pregledi i kategorizacija (A, B, C).
 Izrada projektne dokumentacije.
 Definisanje finansijskog modela za svaku zgradu (kombinacija fondova, subvencija, obročne
otplate).
2. U drugoj godini:
 Početak zamene liftova kategorije A
 Paralelna priprema zamene za kategoriju B
3. U trećoj godini
 Završetak zamena kategorije A i početak implementacije za kategoriju B.
4. U četvrtoj godini
 Uvođenje modernizacije za kategoriju C, prema potrebama zajednice

6. Očekivani rezultati
 Povećan nivo bezbednosti i smanjeni rizik od kvarova.
 Veća dostupnost zgrada za starije, decu i osobe sa invaliditetom.
 Smanjeni troškovi održavanja kroz ugradnju novih, efikasnih sistema.
 Produžena vrednost i tržišna cena stanova u zgradi.
 Poboljšan kvalitet života u zajednici i stvaranje modernog, sigurnog životnog okruženja.

Zaključak
Program zamene i obnove liftova je strateška i dugoročno isplativa mera za unapređenje bezbednosti,
kvaliteta stanovanja i tehničke infrastrukture stambenih zajednica. Predlog se može implementirati
postepeno, u skladu sa finansijskim mogućnostima stanara, i predstavlja jednu od ključnih investicija u
unapređenje životnog standarda u zgradama.

Tim za mlade

Kladionice u blizini škola i rizična ponašanja mladih

Problem

Jedan od najizraženijih problema u Kragujevcu je velika dostupnost kladionica i igara na sreću u blizini škola i fakulteta. Mladi vrlo rano dolaze u kontakt sa kockanjem, što dovodi do stvaranja rizičnih navika, zavisnosti i negativnih posledica po obrazovanje i mentalno zdravlje.


Rešenja


Mnogi mladi još u toku srednjoškolskog obrazovanja dolaze u kontakt sa kockanjem, što može da dovede do stvaranja rizičnih navika i zavisnosti. Blizina ovih objekata utiče na to da učenici provode vreme u kladionicama umesto u vannastavnim aktivnostima, sportu ili učenju. Problem postaje ozbiljniji kada se uzme u obzir da je mladima najčešće jednostavno da otvore naloge za klađenje ili uđu u objekte, čak i kada su zakonski maloletni. Psihološke posledice uključuju opsesivno ponašanje, stres, finansijske gubitke i narušene odnose sa porodicom. Ovaj trend utiče negativno i na obrazovni proces, jer mladi umesto motivacije razvijaju iluziju o lakoj zaradi.

Da bi se situacija poboljšala, potrebno je postaviti stroža ograničenja za otvaranje kladionica u blizini škola i kampusa. Takođe, institucije treba da uvedu edukativne programe o opasnostima kockarske zavisnosti i da mlade uključe u sportske i kulturne aktivnosti kao alternative. Kontrola poštovanja postojećih propisa, veća prisutnost školskih psihologa i saradnja roditelja i nastavnika takođe bi doprineli prevenciji. Ovo je problem koji zahteva ozbiljnu društvenu reakciju jer utiče na budućnost mladih i kvalitet života čitave zajednice.

Mentalno zdravlje mladih i nedostatak podrške

Problem

Mladi u Kragujevcu suočavaju se sa sve većim mentalnim pritiscima: stresom, nesigurnošću, nedostatkom perspektive i strahom od budućnosti. Istovremeno, sistem podrške je nedovoljno razvijen — stručna pomoć je teško dostupna, nedovoljno je savetovališta, a stigma sprečava mlade da potraže pomoć.


Rešenja


Mladi se suočavaju sa stresom zbog školskih obaveza, finansijskih pritisaka, nesigurnosti u vezi sa poslom i opštim osećajem da nemaju perspektivu. Ipak, dostupnost profesionalne psihološke pomoći i savetovanja ograničena je kapacitetima, dugim listama čekanja i nedovoljnom informisanošću o tome gde se podrška može dobiti. Mnogi mladi se zbog stigme ili straha od osude ne usuđuju da traže pomoć, što dodatno produbljuje problem. Nedostatak sigurnih prostora u kojima mladi mogu otvoreno da govore o svojim emocijama dovodi do osećaja usamljenosti i povlačenja iz društva. Posledice su sve češće pojave anksioznosti, depresije i emocionalne nestabilnosti.

Rešenja uključuju otvaranje više dostupnih savetovališta u školama i na fakultetima, kao i organizovanje radionica i grupa za podršku. Takođe bi bilo korisno uvesti edukaciju o mentalnom zdravlju kao deo formalnog obrazovanja, kako bi mladi razvili veštine suočavanja sa stresom i prepoznavanja problema. Uključivanje stručnjaka, saradnja sa organizacijama civilnog društva i kampanje za destigmatizaciju mentalnog zdravlja doprinele bi stvaranju zdravijeg okruženja. Briga o mentalnom zdravlju mladih je ključni uslov za njihov uspeh i dobrobit, pa treba biti visoko prioritetna.

Nedostatak perspektive i odlazak mladih iz grada

Problem

Mladi u Kragujevcu masovno gube motivaciju za ostanak u gradu. Ne vide dovoljno prilika da izgrade karijeru, učestvuju u društvenom životu ili pokrenu nešto svoje. Nedostatak kvalitetnih poslova, sadržaja i prostora za napredovanje povećava želju za odlaskom u veće gradove ili inostranstvo.


Rešenja


Mnogi smatraju da grad ne nudi dovoljno mogućnosti za profesionalni razvoj, kulturni život, kreativne projekte i aktivnu društvenu ulogu. Nedostatak radnih mesta koja su dobro plaćena i koje odgovaraju njihovim kvalifikacijama stvara osećaj neuspeha i gubitka perspektive. Kao rezultat, mnogi mladi planiraju odlazak u veće gradove ili inostranstvo u potrazi za boljim uslovima i stabilnošću. Slaba uključenost mladih u donošenje lokalnih odluka dodatno utiče na osećaj da njihov glas nema značaj. Kada se mladi ne osećaju vrednovano i podržano, oni prestaju da pokazuju ambiciju i postaju pasivni posmatrači umesto aktivnih učesnika društva.

Da bi se ovaj trend promenio, grad treba da stvori više prostora za kreativne inicijative mladih i programe koji podstiču preduzetništvo i inovacije. Takođe je potrebno razviti kvalitetne kulturne, sportske i obrazovne sadržaje koji mladima pružaju razlog da ostanu. Omladinske organizacije, studentski parlamenti i lokalna samouprava treba da sarađuju u kreiranju politika usmerenih ka potrebama mladih. Samo kroz aktivno uključivanje mladih i stvaranje okruženja punog mogućnosti moguće je povratiti ambiciju i osećaj pripadnosti.

Potreba za strateškim pristupom mladima

Problem

Problemi mladih u Kragujevcu su međusobno povezani — od kockanja i rizičnih ponašanja, preko mentalnog zdravlja, do odlaska mladih zbog nedostatka perspektive. Bez strategije i konkretnog delovanja, grad gubi ceo naraštaj.


Rešenja 


Problemi sa kojima se suočavaju mladih u Kragujevcu zahtevaju ozbiljan pristup, stratešku podršku i dugoročna rešenja. Potrebno je zajedničko delovanje institucija, porodica, škola, organizacija i samih mladih kako bi se stvorilo okruženje koje podržava rast i razvoj. Kockanje, psihološki pritisci i nedostatak životne perspektive nisu samo individualni, već i društveni problem koji utiče na budućnost grada. Ulaganje u mlade predstavlja ulaganje u razvoj zajednice i stvaranje zdravog i prosperitetnog društva. Samo kroz konkretne mere i aktivno uključivanje mladih može se stvoriti grad u kojem oni žele da ostanu i grade svoju budućnost.

Tim za međunarodnu saradnju

Industrija koja povezuje Kragujevac sa Evropom

Kragujevac je decenijama jedan od ključnih industrijskih centara Srbije. Industrijski razvoj grada započinje još u 19. veku, formiranjem topolivnice i kasnije industrijskog kompleksa koji će postati poznat kao Zastava. Ova industrijska tradicija nije oblikovala samo ekonomiju grada, već i njegov identitet, strukturu zaposlenosti i obrazovni sistem.


Danas je Kragujevac jedini grad u Srbiji sa proizvodnjom putničkih automobila, kroz fabriku „Stellantis Srbija“, kao naslednika nekadašnje Zastave automobila. Oko ovog sistema razvijen je i lanac dobavljača i prerađivača u automobilskoj industriji, koji Kragujevac direktno povezuje sa međunarodnim tržištem. Dodatni savremeni industrijski kapacitet predstavlja industrijsko-tehnološki park MIND, koji okuplja proizvodne i razvojne kompanije i ima potencijal da postane snažna tačka međunarodne industrijske saradnje.


I pored ovih kapaciteta, industrija Kragujevca danas nije dovoljno strateški uključena u međunarodne razvojne tokove. Međunarodna saradnja se uglavnom svodi na pojedinačne investicije i poslovne odnose, bez jasne uloge grada u definisanju dugoročnih industrijskih pravaca. Posebno je izražen nedostatak povezivanja industrije sa evropskim politikama zelene tranzicije, energetske efikasnosti i cirkularne ekonomije, koje danas predstavljaju osnovu industrijskog razvoja u Evropskoj uniji.


Poseban, ali nedovoljno iskorišćen potencijal predstavlja industrijsko nasleđe Kragujevca, pre svega kompleks „Knežev arsenal“. Iako ovaj prostor ima izuzetnu istorijsku, urbanističku i simboličku vrednost, on još uvek nije sistemski uključen u međunarodne projekte urbane regeneracije, kulture i inovacija, kakvi postoje u evropskim gradovima sa sličnom industrijskom prošlošću, poput Esena, Katovica ili Torina.


Nova snaga polazi od stava da industrija mora biti jedan od glavnih stubova međunarodne saradnje Kragujevca. To znači da industrija ne treba da bude posmatrana samo kao proizvodni kapacitet, već kao prostor razvoja, transformacije i povezivanja. Međunarodna saradnja u ovoj oblasti treba da bude usmerena ka: modernizaciji i zelenoj transformaciji industrijskih zona, uključivanju lokalne industrije u evropske industrijske i inovacione mreže, korišćenju industrijskog nasleđa kao resursa za urbani razvoj, kulturu i obrazovanje, povezivanju industrije sa Univerzitetom i istraživačkim kapacitetima kroz međunarodne projekte.


Na ovaj način industrija Kragujevca postaje most između lokalne tradicije i evropskih razvojnih tokova, i jedan od ključnih alata za dugoročni, održivi razvoj grada.

Univerzitet koji drži grad u Evropi

Univerzitet u Kragujevcu predstavlja jedan od najznačajnijih razvojnih resursa grada i šireg regiona. Sa 12 fakulteta raspoređenih u 6 gradova i oko 15.000 studenata na osnovnim, master i doktorskim studijama, Univerzitet čini Kragujevac najvažnijim obrazovnim centrom centralne i zapadne Srbije. Ovaj kapacitet ne utiče samo na obrazovni profil grada, već i na njegovu demografsku strukturu, tržište rada i ukupni društveni život.


Kragujevac ima realnu prednost u odnosu na druge univerzitetske centre: niže troškove života, dostupnost obrazovanja i potencijal za snažnije povezivanje studenata sa lokalnom privredom i institucijama. Univerzitet već učestvuje u međunarodnim programima, pre svega kroz Erasmus+, ali obim tih aktivnosti i njihov efekat na razvoj grada nisu u skladu sa realnim kapacitetima koje Univerzitet poseduje.


Ključni problem danas nije u nedostatku međunarodnih kontakata, već u tome što je međunarodna akademska saradnja nedovoljno povezana sa razvojnim potrebama Kragujevca. Projekti razmene i saradnje često ostaju zatvoreni unutar fakulteta i ne prelivaju se dovoljno na urbani razvoj, industriju, javni sektor i lokalne politike. Na taj način Univerzitet funkcioniše kao paralelni sistem, umesto kao aktivni deo razvojnog mehanizma grada.


Nova snaga polazi od stava da Univerzitet mora biti strateški partner grada u međunarodnoj saradnji, a ne samo obrazovna institucija. To podrazumeva usmeravanje međunarodnih projekata ka temama koje su ključne za Kragujevac: urbani razvoj, industrijska transformacija, održivost, digitalizacija, javne politike i društvene inovacije. Univerzitet ima znanje i ljude, grad ima realne probleme i potrebe – međunarodna saradnja je prostor gde se ta dva interesa prirodno spajaju.


Poseban potencijal leži u jačem povezivanju Univerziteta sa lokalnom industrijom i javnim sektorom kroz međunarodne projekte, stručne prakse, istraživanja i razvoj. Takav pristup omogućava da studenti i mladi istraživači stiču međunarodno iskustvo, ali i da to znanje ostaje u gradu i koristi se za njegov dalji razvoj.

Univerzitet koji je otvoren svetu, ali istovremeno duboko povezan sa Kragujevcem, predstavlja jedan od najvažnijih stubova međunarodne saradnje i dugoročne stabilnosti grada. Za Novu snagu, Univerzitet nije samo mesto obrazovanja, već ključni nosilac evropske perspektive Kragujevca.

Kulturna baština koja otvara vrata Evrope

Kragujevac ima jednu od najjačih kulturno-istorijskih osnova u Srbiji. Kao prva prestonica moderne srpske države, grad je mesto nastanka ključnih institucija savremenog društva – od državnosti i obrazovanja do kulture. Taj identitet danas čine Knjaževsko-srpski teatar, najstarije pozorište u Srbiji, muzejske institucije, Memorijalni park „Šumarice“, kao i industrijsko-istorijski kompleks Knežev arsenal.


I pored ovog bogatog nasleđa, kulturni potencijal Kragujevca danas je nedovoljno uključen u međunarodne tokove. Kulturna saradnja se uglavnom odvija na lokalnom ili nacionalnom nivou, dok je prisustvo grada u evropskim kulturnim mrežama, programima i razmenama ograničeno i nesistemsko. Na taj način kultura ostaje zatvorena u lokalni okvir, bez punog razvoja svog međunarodnog potencijala.

Poseban izazov predstavlja činjenica da se kulturno i industrijsko nasleđe ne posmatraju kao razvojni resursi, već pre svega kao oblasti koje treba očuvati. U brojnim evropskim gradovima srednje veličine – naročito onima sa snažnom industrijskom prošlošću – upravo su kulturno i industrijsko nasleđe postali osnova za međunarodnu saradnju, urbanu regeneraciju, obrazovne programe i kulturni turizam. Kragujevac ima slične preduslove, ali ih još uvek ne koristi na sistemski način.


Tim za međunarodnu saradnju Nove snage Kragujevca smatra da kulturno i istorijsko nasleđe grada mora postati aktivan deo međunarodne saradnje, a ne samo lokalna vrednost. To podrazumeva uključivanje ustanova kulture u evropske programe i mreže, razvoj međunarodnih kulturnih projekata i razmena, kao i povezivanje kulture sa obrazovanjem, urbanim razvojem i kreativnim industrijama.


Poseban potencijal vidimo u međunarodnom pozicioniranju prostora kao što je Knežev arsenal, ali i u temama kulture sećanja, savremenog pozorišta i muzejske saradnje, u kojima Kragujevac ima autentičan sadržaj i kredibilitet. Na taj način kulturna baština postaje most saradnje, vidljivosti i međunarodnog povezivanja, a ne zatvoreni segment gradske politike.

Tim za privredu i javne finansije

Efikasno korišćenje EU fondova

Pristup i korišćenje fondova Evropske unije su ključni za lokalni razvoj u državama članicama,
ali i kandidatima, poput Srbije. 
Opštine i gradovi u Evropi uspešno koriste EU fondove (kao što su IPA programi i strukturni
fondovi) za finansiranje projekata u oblastima kao što su razvoj infrastrukture, zaštita životne
sredine i podrška lokalnoj ekonomiji.
Preduslov za uspeh: Izgradnja administrativnih i tehničkih kapaciteta u lokalnim samoupravama
za pripremu kvalitetnih projektnih predloga i efikasno upravljanje projektnim ciklusom je od
suštinskog značaja za privlačenje ovih sredstava.

Unapređenje procesa planiranja javnih nabavki

Česta pojava na nivou lokalnih samouprava je loše planiranje javnih nabavki, kako u delu
tehničke specifikacije, tako i u delu procenjene vrednosti. Nabavke sprovedene uz navedene
manjkavosti su predmet kasnijih čestih izmena, aneksiranja, promena vrednosti, čime se
ugrožava finansijska stabilnost i predvidivost novčanih tokova. Takođe, loše planirane nabavke
dovode do nezaključivanja ugovora, ponavljanja procesa nabave i time kašnjenja u realizaciji
projekata i nabavci potrebnih dobara i usluga, čime se ugrožava fiunkcionalnost i responzivnost
javnoe uprave. Kako bi se sprečili svi navedeni rizici, potrebno je pravilno planiranje javnih
nabavki i prethodno sprovođenje adekvatnog istraživanja tržišta.

Unapređenje procesa kontrole realizacije ugovora

Digitalna transformacija procesa doprinosi efikasnosti i smanjuje prostor za greške, kašnjenja i
uvećanje troškova.
E-nabavke: Uvođenje potpuno elektronskih sistema javnih nabavki čini ceo proces
transparentnijim i lakšim za praćenje.
Obavezno korišćenje jedinstvenih, digitalnih platformi za javne nabavke omogućava potpunu
sledljivost procesa, od planiranja do izvršenja ugovora, čime se obezbeđuje najbolji odnos cene i
kvaliteta (value for money).

Unapređenje praćenja realizacije finansijskih planova indirektnih korisnika

Informacioni sistemi za nadzor: Korišćenje softverskih rešenja za praćenje i nadzor nad radom
indirektnih korisnika budžeta i javnih preduzeća. 
Primenom ovih mera, gradovi mogu značajno ojačati integritet svojih finansija, poboljšati
upravljanje sredstvima i izgraditi poverenje javnosti.

Povećanje transparentnosti i otvorenosti javnih finansija

Proaktivno objavljivanje podataka: Objavljivanje sveobuhvatne finansijskih podataka,
uključujući budžete, izvršenje budžeta, detalje javnih nabavki i ugovore, na centralizovanim,

lako pretraživim portalima. Cilj je da građani i organizacije civilnog društva imaju stalan pristup
informacijama (pasivna transparentnost) i budu aktivni učesnici u praćenju (otvorenost).
"Otvoreni budžeti": Mnoge lokalne samouprave u Evropi koriste platforme za "otvoreni
budžet" koje vizualizuju kako se troši novac poreskih obveznika, čineći složene finansijske
informacije razumljivijim široj javnosti.

Uspostavljanje efikasnog internog sistema kontrole

Sistem interne finansijske kontrole (PIFC): Na nivou EU, postoji jasan okvir za uspostavljanje
snažnog sistema interne finansijske kontrole. Ovaj sistem obuhvata finansijsku disciplinu,
pravilnike i procedure, i osigurava da se sredstva koriste u skladu sa zakonom i budžetom
opštine.
Nezavisna interna revizija: Formiranje snažnih, nezavisnih jedinica za internu reviziju unutar
gradske administracije koje procenjuju adekvatnost i efikasnost finansijskih sistema i daju
preporuke za poboljšanje.
Centralizovan sistem upravljanja: Primena centralizovanih IT sistema za upravljanje
finansijama i javnim nabavkama smanjuje fragmentaciju, povećava efikasnost i olakšava
praćenje i reviziju potrošnje na svim nivoima gradske uprave.

Uključivanje građana i civilnog društva

Participativno budžetiranje: Praksa u nekim evropskim gradovima gde građani direktno
učestvuju u procesu odlučivanja o delu gradskog budžeta (npr. za manje infrastrukturne projekte
u lokalnim zajednicama), čime se povećava odgovornost i poverenje u rad uprave.

SDG and Green Budgeting

SDG i zeleno budžetiranje su pristupi koji integrišu cilјeve zaštite životne sredine, klime i
održivog razvoja u redovne procese fiskalnog planiranja i donošenja odluka u vladi. Ove
metodologije osiguravaju da se javna potrošnja, oporezivanje i investicije usklade sa nacionalnim
i međunarodnim obavezama kao što su Pariski sporazum i Cilјevi održivog razvoja (SDG)
Ujedinjenih nacija.
Zeleno budžetiranje se posebno fokusira na cilјeve zaštite životne sredine i klime, kao što su
smanjenje emisija gasova staklene bašte, očuvanje prirodnih resursa i promocija obnovlјivih
izvora energije.
SDG budžetiranje proširuje ovaj pristup na svih 17 cilјeva održivog razvoja, koji predstavlјaju
skup globalnih cilјeva za okončanje siromaštva, zaštitu planete i obezbeđivanje prosperiteta za
sve do 2030. godine. Ovo uklјučuje oblasti poput rodne ravnopravnosti (SDG 5), čiste energije
(SDG 7) i klimatske akcije (SDG 13).
Budžetiranje zasnovano na rezultatima: Oba pristupa su oblici budžetiranja zasnovanog na
rezultatima, sa cilјem da se finansijski inputi direktno povežu sa specifičnim, merlјivim ishodima
održivosti.

Povećanje transparentnosti i javnosti dotacija iz budžeta

Javno objavljivanje podataka: Svi podaci o dodeljenim dotacijama (korisnik, svrha, iznos,
ugovori, realizacija) moraju biti javno dostupni na zvaničnom gradskom sajtu u mašinski
čitljivom formatu. Transparentnost je ključna za odgovornost.

Tim za poljoprivredu i ruralni razvoj

Nauka selu u pohode

Kako bi se poljoprivredni proizvođači više motivisali za primenu inovativnih rešenja na svojim
gazdinstvima, neophodno je omogućiti im direktan uvid u poboljšane rezultate koje oni donose i
neprekidno razvijati poverenje u nauku. U tu svrhu, planirano je formiranje mobilnih timova
predstavnika obrazovnih, istraživačkih i stručnih institucija, koji bi obilazili sela, po utvrđenom
rasporedu, organizovali mini predavanja na parcelama, demonstrirali primere dobre prakse i
umrežavali proizvođače i bili svojevrsni mentori svakom zainteresovanom proizvođaču u
planiranju proizvodnje na gazdinstvu. Time bi se dodatno ojačala i uloga poljoprivrednih
savetodavaca, u skladu sa mogućnostima koje lokalnim samoupravama ostavljaju zakoni koji
uređuju ovu oblast.

Razvoj partnerstva sa istraživačkim, obrazovnim i privrednim subjektima u gradu i regionu

Kroz formalizovanje saradnje grada i istraživačkih, obrazovnih i privrednih subjekata, u oblasti
poljoprivrede i srodnim i kompatibilnim oblastima, u gradu i regionu, ostvaruje se mogućnost
pripreme zajedničkih projekata, kod domaćih i evropskih donatora i uključivanja poljoprivrednih
gazdinstava kao partnera. U tu svrhu, neophodno je formirati odgovarajuće resore pri gradskoj
upravi (za saradnju sa Univerzitetom i slične) kako bi aktivnost imala kontinuitet i dugoročnost.

Stvaranje uslova za očuvanje seoskog stanovništva i sadržajniji društveni život u selima i ruralnim sredinama

Osnovni preduslov za realizaciju i smisaonu vrednost bilo kog programa ruralnog i razvoja
poljoprivredne proizvodnje jesu ljudi, koji naseljavaju seoske i ruralne sredine. U uslovima
intenzivnih migracija seoskog stanovništva prema urbanim sredinama, imperativ za, pre svega,
odgovorne, a onda i stručne timove, jeste stvoriti uslove za život i rad koji će doprinositi
očuvanju seoskog stanovništva: kontinuirano raditi na podizanju i održavanju infrastrukturne
uređenosti sela, obezbediti selima objekte i druge kapacitete i resurse koji će omogućiti
sadržajniji i kvalitetniji život seoskog, poljoprivrednog i nepoljoprivrednog, stanovništva
(modernizacija škola programi stimulisanja prosvetnih radnika za rad na selu, podrška seoskim
sportskim klubovima i drugim udruženjima, intenzivnije opremanje i obnavljanje domova
kulture i sličnih objekata), podsticati naseljavanje sela mladim bračnim parovima, prevashodno,
ali i predstavnicima drugih starosnih struktura, imajući u vidu ograničene mogućnosti
zapošljavanja pojedinih starosnih kategorija (bespovratna sredstva za opremanje gazdinstva,
dodela seoskih kuća i imanja, po ugledu na slične programe u drugim sredinama)

Kontinuirani monitoring stanja i uslova za život i rad na području sela

U cilju ravnomerne i racionalne raspodele resursa i kreiranja planova, najvažnijih mera i
aktivnosti, prilagođenih potrebama svake sredine, pojedinačno, osnovna je mera kontinuirano
pratiti realno stanje i definisati kritične tačke, na kojima je prioritetno raditi u datoj sredini. Za
realizaciju takve mere, neophodna je sistemska i institucionalna aktivnost u gradskim i stručnim
službama i drugim relevantnim strukturama i formiranje mobilnih timova koji bi takvim
zahtevima odgovarali. Sa druge strane, neophodno je savetima građana mesnih zajednica vratiti
uloge koje im pripadaju, obnoviti mesne kancelarije po selima i intenzivirati komunikaciju na
tim relacijama, u svim oblicima.

Diverzifikacija ruralne ekonomije

Diverzifikacija poljoprivredne proizvodnje znači širenje proizvodnje na veći broj različitih
aktivnosti, kultura ili delatnosti, koje ne moraju, nužno, da budu poljoprivredne čime se
smanjuje rizik na gazdinstvu, postiže održivost proizvodnje i povećavaju prihodi u poljoprivredi.
U kontekstu savremenih rendova i zahteva, tradicionalna uloga poljoprivrede se menja i
nadograđuje ekološkim, društvenim, ekonomskim i kulturnim funkcijama, što je regulisano i
evropskim zakonodavstvom. U cilju diverzifikacije poljoprivrede, predlažu se mere: podrška
agroturizmu, malim prerađivačima, zelenim i organskim lancima vrednosti, socijalnim
preduzećima u selu i projektima dodate vrednosti, zanatskim uslugama i trgovini lokalno
autentičnim proizvodima.

Promovisanje savremenih sistema poljoprivredne proizvodnje

Okruženje u kome se, danas, organizuje poljoprivredna proizvodnja je značajno izmenjeno u
odnosu na ono od pre nekoliko decenija. Shodno tome, mere i postupci koje se sprovode u
praksi se moraju modifikovati i usklađivati sa izmenjenim agroekološkim uslovima, te inovirati
kako bi proizvodnja bila ekološki i ekonomski održiva. Stoga je neophodno paket tradicionalnih
podsticaja za primarnu proizvodju dopuniti merama podrške za:
- klimatski pametnu poljiprivredu (sistemi za precizno određivanje sadržaja vlage u
zemljištu i optimalno navodnjavanje, održivo korišćenje zemljišta, odgovorno
upravljanje otpadom na gazdinstu, poboljšanje genetike u stočarstvu)
- organsku poljoprivredu (sertifikacija, sprovođenje mera poljoprivrednog nasleđa,
organizovanje bazara na gazdinstvima i specijalizovanih pijaca, podrška digitalizaciji
prodaje)

Gradski centar za inovacije u poljoprivredi (Agro – inovacioni centar)

U aktuelnim okolnostima u kojima se organizuje poljoprivredna proizvodnja, podizanje nivoa
njene konkurentnosti i održivosti zahteva sinhronizovano delovanje svih relevantnih aktera, na
svim nivoima i pažljivo osmišljene akcije, koje bi trebalo da proističu iz odgovarajućih strateških
dokumenata. Jedan od načina da se multifunkcionalna povezanost ostvari, a da se doprinese i

popularisanju poljoprivredne nauke i struke i njihovoj dostuposti građanima, vidi se u
organizovanju Agro inovacionog centra, kao stožera oko koga bi se okupljali i povezivali
fakulteti, instituti, stručne službe, udruženja i proizvođači i koji bi bio u interaktivnom odnosu sa
gradskim i republičkim institucijama u sferi agrara i srodnim sferama. Konkretne akcije koje bi
se, kroz Centar, organizovale su: radionce i obuke, demonstracioni ogledi, transfer inovacija,
prezentacija primera dobre prakse, stručne ekskurzije, monitoring stanja na terenu i obrada
podataka o svim aspektima života i rada na selu, te učešće u kreiranju planova i programa i
drugih dokumenata u oblasti agrara, na nivou grada.

Lokalni fond za podršku istraživanjima i inovacijama

Na bazi podataka i uvida u potrebe seoskih sredina, kada su u pitanju poljoprivreda i druge
delatnosti, u njenoj multifunkcionalnoj strukturi, definišu se teme prioritetne za lokalno seosko
stanovništvo, na čemu rade postojeće službe u gradu i centri i timovi, prepoznati, kao važni,
ovim programom. Za takva, lokalno važna, istraživanja i studentske i doktorske projekte,
povezane sa lokalnim potrebama i izazovima, predviđen je Lokalni fond za podršku
istraživanjima i inovacijama. Na taj način, uspostavlja se suštinski pravi odnos prema
poljoprivredi, kao delatnosti sa izrazito regionalnim karakterom, doprinosi rejonizaciji
proizvodnje, stvara motivacija da nauka radi na temama koje konkretnoj sredini donose korist,
što sve uvećava poverenje lokalnog stanovništva prema zajednici.